Ružica Ljubičić
Uloga zavodljive Wonder Woman, koja spašava svijet djeluje opipljivo i inspirativno. Kada djevojčice vide akcijsku junakinju Gal Gadot na ekranu, ona postaje simbol njihovih snova, mogućnosti i slobode — poruka da žena može sve. Može biti pilotkinja, astronautkinja, znanstvenica, može osvojiti Nobelovu nagradu, a ima i opciju uzeti oružje u ruke i braniti svoju zemlju od „zastrašujućih terorista“, u službi „najmoralnije vojske na svijetu.“ Ona je izabrana, ona spašava svijet. No, u toj „svetoj“ misiji ista ta junakinja promovira pucnjeve i bombe bačene na djecu, trudnice i druge žene, starije osobe, bolesne i nemoćne. Njezina uloga osloboditeljice pretvara se u groteskni paradoks — žena koja je trebala štititi život i dostojanstvo postaje instrument njegove destrukcije. U narativu kojim se opravdava nasilje, slike raskomadanih tijela Palestinaca pretvaraju se u simbol njenog ponosa. To se navodno čini u samoobrani, zbog mira i sigurnosti, ali cijena je prolivena nevina krv. I čini se da je Gadot itekako spremna tu cijenu platiti — i pritom profitirati na tragediji.
Kakva je to sigurnost kad se opravdava i potiče ubojstvo civila? Kakva je to stabilnost kada „heroina“ postaje oruđe genocida? Ironija je u tome da Gadot, simbol slobode i emancipacije žena u Hollywooda u stvarnosti širi i promovira nasilje, dok Palestinke žive u strahu, siromaštvu i nesigurnosti.
Tko je Gal Gadot?
Gal Gadot je holivudska glumica i influencerica koja na Instagramu trenutačno ima 107 milijuna pratitelja, što je svrstava među najpoznatije svjetske glumice. Rođena je 30. travnja 1985. godine u Petah Tikvi. Njezini roditelji, profesorica tjelesnog odgoja Irit i strojarski inženjer Michael Gadot, još prije njezina rođenja promijenili su prezime Greenstein u Gadot, što na hebrejskom znači „obala rijeke“. Ova zanimljiva činjenica posebno dolazi do izražaja budući da Gadot tvrdi da je autohtona Izraelka, iako zapravo potječe iz europske aškenaske obitelji. Majka joj je češko-poljskog, a otac austrijsko-rusko-njemačkog podrijetla. Ovakva konstrukcija identiteta odražava širi fenomen prisvajanja i reinterpretacije kulturnih i etničkih narativa unutar izraelskog društva, osobito u kontekstu stvaranja slike o „autohtonosti“ i povijesnom pravu na Palestinu (Neretljak, 2025).
Godine 2004. Gadot je osvojila titulu Miss Izraela, čime započinje njezin vrtoglavi uspon. Publika je pamti po filmovima Brzi i žestoki, a najviše po kultnom serijalu Wonder Woman, temeljenom na stripu američkog izdavača DC Comicsa. Lik Wonder Woman stvorili su psiholog i pisac William Moulton Marston (pseudonim Charles Moulton) te crtač stripova Harry G. Peter, a inspiraciju za lik su im pružile Marstonova supruga Elizabeth i njihova partnerica Olive Byrne (Garner, 2014).
Ironično, u filmu Gadot utjelovljuje arhetip Amazonke, žene-ratnice koja spašava svijet. Istovremeno, prikazana je kao samosvjesna, odlučna i ambiciozna junakinja. Diana Prince, amazonska je princeza iz mitološkog otoka Themyscira. Kći kraljice Hipolite, Diana je odgajana kao ratnica i čuvarica mira. Posjeduje nadljudske sposobnosti, uključujući super snagu, izdržljivost, brzinu, let, te izuzetne borilačke vještine. Također koristi čarobne predmete poput Lasa istine (Lasso of Truth), neuništivih narukvica i neprobojnih štitova. Diana je simbol hrabrosti, pravednosti i suosjećanja Amazonke su kroz povijest oblikovale vlastitu legendu, pojavljujući se u grčkim mitovima kao simboli snage, hrabrosti i vojničke vještine (Blundell, 1995). U gotovo svim mitovima one su liderice koje predvode svoje narode, a njihova društvena organizacija često nadmašuje ili je barem ravnopravna militariziranim monarhijama njihovih suparnika (Keravica, 2022).
Zahvaljujući toj ulozi, mnogi Gadot doživljavaju kao feminističku ikonu i borkinju za prava žena. U prilog tome ide i činjenica da je služila obvezni vojni rok u izraelskoj vojsci, nakon čega je započela studij na IDC Herzliya u blizini Tel Aviva, čime je dodatno potkrijepila svoju reputaciju neustrašive, odlučne i samosvjesne žene, glumice i aktivistice.
Izbori ljepote, vojska i svijet glamura u službi cionizma
U 2018. ugledni magazin Time proglasio je Gal Gadot jednom od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu, a na toj listi bila je i kao jedna od najbolje plaćenih glumica. U listopadu 2020. na godišnjoj Forbesovoj listi najbolje plaćenih glumica na svijetu našla se na trećem mjestu, uz navođenje plaće od 20 milijuna USD koju je dobila za svoju ulogu u Netflixovom filmu Red Notice.
Važno je naglasiti da njezina popularnost i javni utjecaj nisu samo pitanje glume (koju brojni filmski kritičari osporavaju) — oni su dio šire strategije širenja takozvane „meke moći“. Meka moć ne djeluje oružjem, već emocijama i simbolima: kroz kulturu, tradiciju, pjesmu, folklor, sport, knjige i filmove. Ona targetira naše emocije i utječe na percepciju svijeta. U tom smislu poznate osobe postaju produžena ruka državne politike — predstavljaju svoju zemlju u pozitivnom svjetlu, gradeći sliku moralne nadmoći i pravednosti. Gadot „se trudi“ predstaviti Izrael kao superiornu ali nadasve empatičnu naciju kojoj su vrijednosti ljudskih prava i demokracije apsolutni prioritet. Isplatilo se. Još 2017. godine izraelski predsjednik Reuven Rivlin susreo se s Gal Gadot na premijeri filma Justice League. Pohvalio je Gadot kao „istinsku i voljenu ambasadoricu Izraela” (Toi, 2017). Gadot i njezin suprug kasnije su započeli suradnju s producentskom kućom Keshet International na filmskoj adaptaciji hebrejskog romana Borderlife autorice Dorit Rabinyan, koji prikazuje ljubavnu priču između Izraelke i Palestinca. Djelo je 2015. godine zabranjeno na obveznim popisima lektire u izraelskim srednjim školama od strane tadašnjeg ministra obrazovanja Naftalija Bennetta, što je izazvalo brojne polemike (Alexandar, 2020).
Zašto je Gadot opasna?
Njezin uspjeh nije slučajan. Na 42. Jeruzalemskom filmskom festivalu, održanom u kompleksu Sultan’s Pool, Gadot je dobila dvije nagrade za poseban doprinos Jedno priznanje za uspjeh u međunarodnoj kinematografiji, dok je drugu nagradu primila od organizacije Hadassah: The Women’s Zionist Organization of America, za njezinu „nepokolebljivu i hrabru potporu Izraelu” te za korištenje globalne platforme „u promicanju istine i pravde u ime Izraela”(Steinberg, 2025)..
„Volim svoju zemlju i ponosna sam što sam njezin dio te što možemo zajedno podići svoj glas za nju“, izjavila je Gadot na dodjeli. Na kraju je izrazila i nadu da će rat uskoro završiti te da će se taoci vratiti svojim domovima: „Molim se za kraj rata i za mir i sigurnost za sve. Želim ponovno disati — a to će biti moguće tek kad se taoci vrate kući” (Steinberg, 2025). Zanimljivo, Gadot želi „disati“ dok se Palestinci i Palestinke guše u eksplozijama, dok im se od pothranjenosti nadima želudac, a svaki udisaj i izdisaj postaje bolan poput oštrice. Oštricu je zabola cionistička propaganda.
Lažni glamurozni feminizam
Njena propaganda je postala služba selektivnom feminizmu i cionističkoj agendi, koja glorificira izraelske vojnikinje dok one istovremeno sudjeluju u istrebljenju Palestinki. Može li se Gal Gadot uopće nazvati feministkinjom i kakav je ona uzor ako otvoreno podržava reproduktivni genocid i smatra da su palestinska djeca „budući teroristi” koji zaslužuju smrt?
Kakav je to feminizam u kojem hollywoodska glumica uživa sve privilegije, dok njezine vršnjakinje u Palestini nemaju novca za higijenske uloške, ne mogu kupiti dječju hranu i svakodnevno skupljaju ostatke svoje djece u dekama, bez dostojanstvene dženaze? Kakva je to feministička propaganda koja implicira da glumica koja podržava genocid može istovremeno čestitati 8. ožujka — Međunarodni dan žena — dok ignorira patnju milijuna svojih vršnjakinja?
Da li Gadot zapravo poručuje ženama da mogu uspjeti samo ako se prodaju, služe politici i promoviraju svoje političke lidere, ne birajući sredstva i računajući da će samo sjaj, blještavilo i pozornost biti uvaženi? U tom kontekstu, ona i ostale seksualizirane vojnikinje postaju spektakularan proizvod senzacionalističke propagande: radije gledamo kako plešu i blistaju, nego kako solidarnost i otpor izgledaju među potlačenima.
Razmislimo: koga podržavamo, čiju glazbu slušamo, čije filmove gledamo. Pod povećalo kritike stavimo sve što nam se servira na pladnju showbussinessa, slave, bogatstva i glamura. Provjerimo svaki izvor i integritet osobe i ideologije koja nam je poslužena na tanjuru. Može mirisati opipljivo, imati sladak okus, ali otrov zla teče kroz vene i truje organizam. Ne dopustimo da obolimo od raka lažnih propagandi.
Popis literature i korištenih izvora
Alexander, T. (2020) Gal Gadot: Israel’s ‘Ambassador’ to Hollywood? The Media Line. dostupno na https://themedialine.org. stranici pristupljeno 14. 10. 2025.
Blundell, S., (1995.) Women in Ancient Greece, Harvard University Press.
Garner, D. (2014). Books – Her past unchained: The secret history of Wonder Woman, by Jill Lepore. The New York Times dostupno na https://www.nytimes.com/2014/10/23/books/her-past-unchained-the-secret-history-of-wonder-woman-by-jill-lepore.html stranici pristupljeno 14. 10. 2025.
Keravica, N., (2022.) Ratnice, kraljice, pobjednice: Žene i rat u antici, Beograd: Evoluta.
Neretljak, E. (2025) Uvod u cionizam, Zagreb:Institut za medije jugoistočne Europe i Centar za filozofiju medija.
Steinberg, J. (2025). Jerusalem Film Festival opens, honors Gal Gadot and producer Lawrence Bender. The Times of Israel. dostupno na https://www.timesofisrael.com/jerusalem-film-festival-opens-honors-gal-gadot-and-producer-lawrence-bender/ stranici pristupljeno 14. 10. 2025.
ToI S. (2017) Wonder envoy: Rivlin hails Gal Gadot as Israel’s ‘true and beloved ambassador’. The Times of Israel. dostupno na https://www.timesofisrael.com stranici pristupljeno 14. 10. 2025.